Naš suradnik i novinar sa bogatim profesionalnim iskustvom Pejo Gašparević na zamolbu uredništva uglednog portala Vjesti.ba dao je intervju za taj portal u kojem je analizirao i iznio svoja stajališta o aktualnim događanjima BiH, Srbiji i Makedoniji koja su izazvala pozornost i međunarodne javnosti.
Prenosimo ovaj intervju u originalnoj varijanti na bosanskom jeziku kojeg koristi portal Vjesti.ba
SARAJEVO - U aktuelnoj krizi vlasti u FBiH ponovo na površinu isplivavaju političke ambicije bošnjačkog političkog miljea da zadominira na malobrojnijim Hrvatima. To nije dobra stvar. U aktuelnoj vlasti u FBiH instalirani su ljudi koji imaju većinsku i legitimno podršku glasačkog tijela Hrvata u BiH i to se mora poštovati, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.
VIJESTI.BA: Odluka o rehabilitaciji Draže Mihailovića izazvala je burne reakcije u javnosti širom regije. Kako je Vi komentarišete?
GAŠPAREVIĆ: Sigurno je to vijest koja mnoge neće obradovati. Isto tako jasno je da je takva odluka stanje političkih, pravosudnih i generalno duhova u Srbiji i srpskom narodu, a koji govore da je Draža Mihailović u njihovim očima nacionalni junak i heroj, a ne ono što njegovi protivnici misle da je bio - ratni zločinac i progonitelj nesrpskog stanovništva. Sigurno je da će ovakva odluka Srbiju staviti na jedno posebno međunarodno iskušenje. Teško je očekivati da će međunarodna zajednica aplaudirati ovakvoj odluci.
No, treba primjetiti da ova odluka nije donesena napamet, već u osjetljivom geopolitičkom trenutku kada Srbija s jedne strane želi ući u EU i pokazuje ambicije za pregovore, ali ne želi u NATO zato što ima pozadinske signale iz Rusije da ne ulazi u taj savez. Rusija bi se u ovoj priči mogla angažovati u nekoj ulozi mentora Srbije kao balkanskog igrača Rusije. Čini mi se da iza svega stoji geopolitička igra da se malo poljuljaju konformistički zapadni krugovi koji zanemaruju probleme u Srbiji, ali i na Balkanu uopšte.
U ovakvoj odluci sigurno ima i jedna vrsta revanša Srbije prema zapadnim silama koje su priznale Kosovo, a što Srbija iz raznih razloga ne može nikako prežaliti. Dakle, odluka o rehabilitaciji Draže Mihailovića sublimacija je svih navedenih elemenata zajedno.
VIJESTI.BA: Može li i na koji način će ova odluka uticati na raspoloženje u regionu, na odnos Srbije sa njenim susjedima?
GAŠPAREVIĆ: Teško je povjerovati da bi službena politika Srbije mogla odjednom početi veličati Dražu Mihailovića. Mislim da službena politika u Srbiji neće pokazivati simpatije prema toj odluci, upravo da ne bi kočila svoju saradnju sa susjednim zemljama.
S druge strane, prećutno odobravanje istovremeno će biti signal publici u Srbiji, koja je glasala za sadašnju vlast, da ona nema namjeru razračunavati se sa takvom odlukom. To će biti dva toka ponašanja aktuelne vlasti u Srbiji. Prema vani neće veličati Mihailovića, ali zbog unutrašnjih razloga neće se puno ni kritikovati takva odluka.
VIJESTI.BA: I dalje ćemo o dešavanjima u regiji, odnosno posljednjim događajima u Makedoniji. Kako biste ih Vi pojasnili?
GAŠPAREVIĆ: Zanimljivo je da se kriza u Kumanovu dogodila u trenutku kada je u Moskvi proslavljan završetak Drugog svjetskog rata. Taj dan je u Moskvi bio i makedonski predsjednik Ivanov. Poznato je da Makedonija ima ambicije ući u NATO. Međutim, oni koji žele ući u NATO ili su već dio saveza, nisu prisustvovali slavlju u Moskvi, izuzev predsjednika Ivanova. Možda se može špekulisati da je to bila jedna vrsta poruke makedonskom državnom vodstvu da se ne igra geopolitičkog avanturizma. No, to je jedna vrsta interpretacije.
Druga vrsta interpretacije je istina da mi moramo pogledati u oči da radikalni politički elementi na Balkanu, politički islam, instrumentalizovan u političke svrhe, jača na Balkanu i on je ovog puta našao svoj izraz u oružanoj pobuni.
Treća vrsta mogućeg shvatanja ove situacije jeste da u Makedoniji imamo zamrznuto primirje. Skoro trećina stanovništva su Albanci. Oni na ovaj ili onaj način gaje ambicije za većom autonomijom, a neki eventualno i za priključenjem Albaniji. Pobuna je nastala u takvom miljeu i takvim okolnostima. No, čini se da su makedonske vlasti odlučile pokazati zube i neutralizovale su tu skupini. Ja, ipak, smatram da će takvih pojava, nažalost, u manjem ili većem intenzitetu na Balkanu biti i u buduće.
VIJESTI.BA: Je li opravdana bojazan da bi se situacija mogla preliti i na BiH?
GAŠPAREVIĆ: Treba učiniti sve da se ta vrsta političkog raspoloženja ne prelijeva u BiH, jer su međunacionalni i međuvjerski odnosi jako roviti. Ne treba smetnuti sa uma da smo u Zvorniku nedavno imali teroristički akt. To se dogodilo par dana prije dešavanja u Kumanovu. Igrači koji tipuju na tu vrstu političke prakse raspoređeni su u svim zemljama Balkana. U tome ipak ima nekog sistema i ne vjerujem u interpretaciju da su to spontane stvari. Mislim da iza toga stoji snažna politička pozadinska organizacija koja upravlja tim procesima i samo bira momenat i okolnosti kada će pokazati svoje mišiće.
VIJESTI.BA: Kako se adekvatno suprotstaviti tome?
GAŠPAREVIĆ: BiH nije nikakvo ostrvo, jer terorizam prijeti cijeloj zapadnoj hemisferi. To je globalni problem. Takođe, to je jedna vrsta odgovora zbog kriza u arapskom svijetu i ratova koji su tamo aktuelni. Međutim, specifičnost BiH jeste da se nipoštno ne smije tolerisati bilo šta što bi ličilo na terorizam. Takva pojava se mora u korijenima pokušavati sasijecati. Političke, medijske i obavještajne strukture moraju pokazati za oktavu veću odlučnost nego što je to bilo do sada.
VIJESTI.BA: Očita je i politička kriza u FBiH. Gdje vidite uzroke tome?
GAŠPAREVIĆ: Prema mom shvatanju, u aktuelnoj krizi vlasti u FBiH ponovo na površinu isplivavaju političke ambicije bošnjačkog političkog miljea da zadominira na malobrojnijim Hrvatima. To nije dobra stvar. U aktuelnoj vlasti u FBiH instalirani su ljudi koji imaju većinsku i legitimno podršku glasačkog tijela Hrvata u BiH i to se mora poštovati.
Mora se voditi računa o tome da se izbjegnu zamjerke bošnjačkim političkim strukturama da se tako ponašaju u osjetljivom momentu kada u BiH treba doći papa Franjo, kako se ne bi zamjerilo onima koji stoje iza takvih odluka da eventualno potkopavaju poziciju katoličanstva u BiH.
Jako je osjetljiv najnoviji hrvatsko - bošnjački nesporazum u FBiH i o njemu treba govoriti pažljivo i racionalno, ali i konkretno i iskreno bez da se iko uvrijedi.
VIJESTI.BA: U kojem smjeru će se rješavati ova situacija? Može li doći do raskida koalicije?
GAŠPAREVIĆ: Ne bih isključio ni takav scenario, mada vjerujem da će se ova priča sa krizom rastezati. Povremeno će se kriza smanjivati, povremeno jačati, jer tu svako ima adute iz svojih razloga. Bošnjački političari vide potrebu da se depolitiziraju javna preduzeća. Taj princip je u redu, ali ga onda treba primjenjivati u svim mogućim situacijama, a ne selektovati samo na tri ili četiri kompanije koje su u većinskim hrvatskim područjima.
S druge strane, hrvatske političke strukture imaju adut nedavnu rezoluciju Evropskog parlamenta kojom se zagovara decentralizacija BiH i njena federalizacija. To je snažna pozadinska podrška hrvatskoj političkoj eliti u BiH, jer je Evropa tom rezolucijom pokazala da se ne miri sa neravnopravnom pozicijom bilo kojeg naroda u BiH.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba){jathumbnail off}