21
Mon, Sep

Pejo Gašparević
Typography

pejo gasparevic naslovnicaUkrajinska kriza i pripojenje Krima  Rusiji mogli bi ubrzati  učlanjenje Bosne i Harcegovine u NATO-savez.  Takva se prosudba može smatrati  utemeljenom nakon nedavne zajedničke izjave Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije kojom se Bosnu i Hercegovinu  svrstava pod NATO-ov kišobran.

Piše: Pejo Gašparević

„Sjedinjene Američke Države i Europska unija dijele zabrinutost zbog zastoja u Bosni i Hercegovini i spremne su joj pomoći u njezinu približavanju europskim i eurotlanskim strukturama“, naglašava se u zajedničkoj izjavi objavljenoj Bruxellesu nakon summita  EU-SAD pod vodstvom američkog predsjednika Baracka Obame, predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa i predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuyoa.

Neizostavno treba primjetiti kako Europska unija i Sjedinjene Američke Države zajednički  demonstriraju  spremnost pomoći  približavanju Bosne i Hercegovine „europskim i euroatlanskim strukturama“. Ovakvo  svrstavanje Bosne i Harcegovine u „europske i euratlanske integracije“ znači njeno situiranje u Europsku uniju i NATO-savez. Iznimno je važno  što su Sjedinjene Američke Države i EU poslale takvu poruku u vrijeme rasplamsavanja krize nakon otcjepljenja Krima od Ukrajine i njegova pripajanja Rusiji kada su počele nicati zamisli da bi se, primjerice, po uzoru na Krim, kako je to rekao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, mogao organizirati referendum  i u RS-u o izlasku tog entiteta iz BiH.  

Dodik je u siječnju ove godine govorio kako se protivi ulasku BiH u NATO jer bi to dovelo do uspostave granice Sjevernoatlanskig saveza na Drini. „Nikada neću glasovati za ulazak BiH u NATO“, rekao je Dodik. Takvim Dodikovim porukama sada se suprostavljaju zajeničkom izjavom Sjedinjene Američke Države  i Europska unija o „euroatlanskoj“ , dakle NATO budućnosti Bosne i Hercegovine.  Drukčije rečeno, zajendička izjava SAD i EU je geopolitički odgovor Zapada na ambicije da se Bosnu i Hercegovinu, ili makar njezin manji entitet ostavi izvan „euroatlantizma“. Ako je Rusija mogla sebi priuštiti luksuz i po žurnom  postupku pripojiti  Krim, onda se  čini  kako se iz zajedničke izjave SAD i EU može iščitati i zamisao ubrzanijeg priključenja Bosne i Hercegovine zapadnom euratlantizmu, to jest NATO-u.
 
Zajedničkom izjavom Sjedinjenih Američkih Država  i Europske unije, po svoj prilici, stavlja se   u prošlost  početna nesnalažljivost Zapada glede krize u Ukrajini i istodobno se projicira  američko-europska   geopolitička reakcija na posezanje Rusije za Krimom.  

Novonastajuće geopolitičke okolnosti, potaknute Ruskim prisvajanjem Krima, daju povoda razmišljanju naglas i o sudbini Daytonskog sporazuma čiji je autor Zapad pod vodstvom s Sjedinjenih Američkih Država. Ako se 1995. godine kreiranjem Daytonskog  sporazuma  željelo zaustaviti rat u BiH ali istodobno dvoentitetskim ustrojem napraviti diplomatki ustupak Rusiji zbog njenog sentimenta prema Srbima na Balkanu, onda se ne čini neprikladnim  Gospodnje 2014. upitati – je li istekao rok trajanja tom ustupku?  

Daytonski  sporazum je jedna velika kalkulacija koja  je odražavala diplomatski odnos snaga i geopolitičko ozračje iz 1995. godine, ali  hoće li sada novi međunarodni kontekst iznjedriti brisanje važnosti  starih kalkulacija?   Bosna i Hercegovina jeste zahvaćena golemim gospodarskim poteškoćama i političkim, preciznije rečeno međunacionalnim nesuglasjima što blokira njezin oporavak.

No,  to je tek sitnija argumentacija u shvaćanju zamršenosti  u koje je BiH bačena. Dimenzije krize Bosne i Harcegovine veće su od njezinih gospodarskih i unutarnjih političkih poteškoća.

Proporcije krize Bosne i Hercegovine zadiru u geopolitičke labirinte.

Za GIP piše Pejo Gašparević
28. ožujka 2014.