Prud
Typography

Samozatajni mladić iz Pruda o kojem se malo zna

Naš portal ustrajno prati događanja i sudbine ljudi koji svojom sudbinskom životnom stazom koračaju diljem svijeta. Tražeći Posavljake koji samozatajno i bez ikakve medijske prašine niti želje da objelodane svoje posebnosti šire pozitivan glas posavski ovaj puta smo iz anonimnosti izvukli Darija Obrenović, 22 godišnjeg mladića iz Pruda, sela između dvije rijeke!

Kako je u posljednje vrijeme sve teže i nama koji se bavimo ovim novinarskim poslom pronaći nešto lijepo o čemu bismo pisali, a posebno, neka mi bude dopušteno reći, o našim mlađim osobama.

Došla su teška vremena, vremena ulica, kafića, kockarnica i svega onoga što mladi više vole i slušaju negoli vlastite roditelje, školu, Crkvu i dobronamjernike.

Posavina, ta naša zelena ravnica ostala je željna svojih mještana, dječjeg smijeha i moćnih mladih ljudi koji bi svojim znanjem i umijećem promijenili njen današnji izgled, uređivali njene plodne vrtove, polja i ravne livade. Stariji se raseliše i umriješe tamo negdje daleko, mladi odoše trbuhom za kruhom, a djeca uz njih ostadoše učiti neke druge jezike i običaje.

Malo je onih koji se vratiše i ostadoše u toj plodnoj Posavskoj ravnici da svoj svakodnevni kruh tu proizvode ili zarađuju kod svoje kuće, svojih ljudi, u svome mjestu i svojoj općini.

dario ispred kucice

Malo ih je ali ima. Jedan od njih je Dario Obrenović iz Pruda, a za naš portal je odobrio da napišemo nešto više, o njemu, o ljubavi prema meteorologiji i klimatologiji, karijeri i daljnjim planovima za budućnost.

Stoga nam je izuzetna čast da vam predstavimo ovog 22-godišnjem mladiću jednog od rijetkih koji posjeduje bogato znanje za ovaj rijetki ali vrijedni hobi.

 

Dario Obrenović je rođen 19.05.1995. godine u Njemačkoj u Nürnbergu gdje je pružio svoje prve korake i upoznao prve dječake i djevojčice iz svoje ulice na dječjim zabavnim parkovima. No život njegovih roditelja je bio je drugačiji od ostalih tako da se Dario s dvije i pol godine starosti vratio s roditeljima u Prud. U Odžaku je završio Srednju ekonomsku školu i dobio zvanje ekonomskog tehničara. Trenutno ne zaposlen.

Dakle, Dariov hobi je meteorologija i klimatologija a da bismo se i malo približili toj tematici krenut ćemo redom i napisati ono što nam je Dario ispričao.

Ne mogu reći da sam od malena pratio zbivanja u atmosferi ali sam oduvijek volio prirodu i onda sam sasvim slučajno i postupno pomalo počeo motriti vrijeme i vremenske prilike negdje 2010. godine. U naredne 2-3 godine stanje atmosfere sam uglavnom pratio tijekom zimskih mjeseci zato što su me na neki način fascinirale meteorološke pojave poput snijega i niskih temperatura. Tako sam pomalo počeo zapisivati izmjerene temperature koje sam bilježio s nekim starim termometrom.

Dnevnik i obavezni zapisi

Vodio sam dnevnik zapisujući svaki dan kakvo je vrijeme toga dana bilo , te pokušavao predvidjeti vrijeme za narednih nekoliko dana. Naravno, u tome su mi pomagale vremenske prognoze koje sam pratio na TV-u. Ipak, mislio sam da je to samo jedan prolazni period i da ću jednoga dana izgubiti moral i prestati to pratiti, međutim nakon ekstremno hladne i snježne veljače 2012. godine kada sam sa svojim termometrom izmjerio -24°C, odlučio sam nastaviti motriti vremenske prilike.

Prva improvizirana meteorološka kućica

Sve sam više pretraživao po internetu o tome kako se pravilno mjere meteorološki podaci, te došao na ideju da sagradim vlastiti meteorološki zaklon u koji ću staviti svoje dotadašnje mjerne instrumente kako bi podaci bili što točniji.

Koncem ljeta 2013. godine, točnije 23.08. sam skupa sa svojim ocem napravio drvenu (improviziranu) meteorološku kućicu u koju sam stavio svoje instrumente i od tada svakodnevno mjerio meteorološke podatke, u početku samo temperaturu zraka a kasnije je došlo i sve ostalo (oborine, tlak, brzina i smjer vjetra).

unutrasnjost kucice

Internet mi je bio glavni učitelj

Također sam putem interneta naučio osnove prognoziranja vremena, odnosno pravilno čitanje meteoroloških karata pomoću kojih sam prognozirao vrijeme za nekoliko dana unaprijed. Tada mi se javila ideja da napravim Facebook stranicu na kojoj ću upisati vremenske prognoze za Posavinu.

Sve je funkcioniralo do 16.05.2014. godine kada su nas pogodile nezapamćene poplave. Od tada su mjerenja prestala do jeseni iste godine.

Klimatološka stanica

Nakon oporavka od poplave odlučio sam sagraditi pravi meteorološki zaklon odnosno kućicu, po propisima WMO-a (Svjetske meteorološke organizacije).

S obzirom na to da nisam mogao sam, nacrte sam dao jednom stolaru koji je uspješno napravio kućicu. Kućica mora biti postavljena na 2 metra visine iznad travnate površine, mora biti bijele boje i kroz nju mora slobodno strujati zrak ali da pri tome oborine a ni Sunčeve zrake ne dođu u kontakt s instrumentima. Također mora biti što udaljenija od okolnih objekata kako bi se odbacili bilo kakvi drugi utjecaji.

godisnjica

Tri godine uspješne funkcionalnosti

Sadašnja klimatološka stanica postavljena je i puštena u rad 24.09.2014. godine, i od tada do danas nakon tri godine radi neprekidno i bez zastoja.
Ono što se na njoj mjeri jest temperatura zraka, tlak zraka, vlažnost zraka, oborine te smjer i brzina vjetra. Instrumenti koji mjere te meteorološke podatke su automatizirani, odnosno "glavni posao" odrađuje AMS (automatska meteorološka stanica) koja mjeri gotovo sve navedene parametre.

Izmjereni podaci se automatski prebacuju na baznu stanicu koja je spojena na laptop.
Podaci se ažuriraju svakih 5 minuta, a trenutne kao i ostale podatke sa stanice možete vidjeti na stranicama Pljusak.com, mreži automatskih meteoroloških stanica na kojoj se nalazi i moja stanica (https://pljusak.com/meteo.php?stanica=prud).

Svi izmjereni podaci se arhiviraju i početkom svakog mjeseca rade analize prethodnoga te se uspoređuje s višegodišnjim prosjecima s ovog područja. Podatke o višegodišnjim prosjecima sam dobio od FHMZ-a (Federalnog hidrometeorološkog zavoda), a odnose se na period 1961.-1990. sa stanice koja je u to vrijeme postojala u Orašju.

Istoga dana kada je puštena u rad nova klimatološka stanica, odlučio sam napraviti i novu facebook stranicu pod nazivom "Klimatološka stanica Prud", na kojoj gotovo svakodnevno objavljujem razne meteorološke podatke, vremenske izvještaje kao i prognoze vremena za naredni period.

Meteorološki ekstremi

Iako mjerenja na ovom prostoru postoje tek nešto više od 4 godine, do sada je zabilježeno dosta meteoroloških ekstrema. Od suša, poplava, velikih snjegova, iznimne hladnoće, ekstremne vrućine... Samo ove godine imali smo nekoliko ekstremnih vremenskih pojava i to različitog tipa.

prud klimatoloska stanica 900

Najhlaldnija zima u posljednje 32 godine

Siječanj ove 2017. godine je bio iznimno hladan, čak najhladniji u posljednje 32 godine, kada je srednja mjesečna temperatura bila identična kao 1985. godine (-5.5°C). Na dan 08.01. izmjerena je i najniža temperatura od kako postoji klimatološka stanica u Prudu, a iznosila je -23.1°C.

Tropske vrućine Posavine

S druge strane, ovogodišnje ljeto je bilo iznimno toplo, čak toplije i od vrlo toplog ljeta iz 2015. godine. Najžešće vrućine bile su prisutne u kolovozu kada je i izmjerena najviša temperatura od početka mjerenja. Na dan 10.08. temperatura zraka je iznosila 38.9°C. Sredinom ljeta prošle godine zabilježen je još jedan ekstrem, onaj u najvišoj dnevnoj količini oborina. 16.07.2016. palo je čak 91.5 mm oborine, dok višegodišnji prosjek za cijeli 7. mjesec iznosi 67.5 mm.

A jedan od najjačih ekstrema su svakako poplave koje su nas zahvatile u proljeće 2014. godine.

Osim što sam naučio jako puno o meteorologiji i klimatologiji, putem interneta sam upoznao i jako velik broj ljudi koji se bave ovim i sličnim stvarima kao i ja, dakle mjerenjima i prognoziranjem vremena.

Bolje rečeno otkrio sam cijeli jedan meteo svijet s kojim sam u kontaktu i s kojima razmjenjujem mišljenja, iskustva, podatke itd.

Osim što sam administrator na svojoj facebook stranici, bio sam administrator i na nekim drugim stranicama koji se bave istim stvarima. Moram naglasiti jednu stranicu preko koje sam jako puno naučio u vezi prognoziranja vremena, a to je "Vremenska prognoza by Silvio".

U proljeće 2016. godine sam dobio poziv od vlasnika stranice da zajedno s njim uređujemo tu stranicu. S obzirom na to da je ta stranica jedna od najkvalitetnijih stranica ovog tipa na fejsu, odlučio sam prihvatiti poziv.

prud klimatoloska stanica 900 1jpg

Silvio, vlasnik te stranice je iznimno dobar čovjek koji živi u okolici Zadra. Moram priznati da do sada nisam sreo čovjeka koji s toliko ljubavi i znanja piše o vremenu. Iz njegovih prognoza se jako puno toga može naučiti, i upravo sam mnogo stvari naučio upravo od njega.

Vrlo je bitno naglasiti da svi mi koji se bavimo ovim poslom, točnije hobijem, nemamo apsolutno nikakve financijske koristi. Bavimo se ovim iz čiste ljubavi prema meteorologiji i ljudima kojih to zanima i kojima su potrebni kvalitetni meteorološki podaci i vremenske prognoze.

Nadam se da će se u budućnosti ljudi više zanimati o ovome mom hobiju i češće pojedinačno ili kolektivno dolaziti u posjet stanici kao što su to nedavno napravili učenici 4. razreda osnovne škole Braće Radić iz Domaljevca. Oni trenutno uče o meteorološkim stanicama i instrumentima, te je održano predavanje o mjernim instrumentima, meteorološkim podacima i klimi općenito.

Ovim putem im se zahvaljujem jer su bili prva škola koja je kolektivno posjetila klimatološku stanicu u Prud.

prud klimatoloska stanica 900 700

I na kraju bih samo želio reći kako je vrijeme “živo” te zaista nepredvidljivo. Svjedoci smo naglih promjena vremena gdje iz kratkih rukava brzo oblačimo jakne i obrnuto. Nama ne preostaje ništa drugo nego da pratimo promjene i da se navikavamo na razno-razne vremenske (ne)prilike koje nam priroda u budućnosti sprema.

Ja ću, dokle god je u mojoj mogućnosti, pratiti i mjeriti meteorološke podatke na ovom našem području. Za sve informacije u vezi vremena i podataka možete se obratiti na mojoj Facebook stranici "Klimatološka stanica Prud" za ovaj portal kazao je Dario Obrenović.

Uredništvo portala se zahvaljuje Darju za njegov vrijedni, neumorni i plemeniti rad te se nadamo da u Posavini ima još ovakvih mladića koji vole svoj kraj te kroz hobije i znatiželje ne razmišljaju o odlasku iz zavičaja već o vedrini lijepe nam Posavine.

Za Posavinu.org piše Mišo Perak