Ovaj portal ustrajno prati događanja i sudbine naših ljudi koji svojom sudbinskom životnom stazom koračaju diljem svijeta i svojim neobičnim i ustrajnim radom i poštenjem pronose pozitivan glas posavski kako u svom zavičaju tako i izvan granica rodne nam grude Bosanske Posavine.

ORAŠJE - U Kulturnom Centru Ivo Gregurević održana je promocija knjige „Snaga žene” autorice Samre Šakanović Prgić. Uz to što se uspješno upustila u svijet književnosti autorica je već 13 godina aktivna u mirovnom aktivizmu i multireligijskom dijalogu.

Na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu koji je održan u Mostaru raspravljalo se, između ostaloga, i o odnosu medija u stvaranju čvršćih veza između domovinske i iseljene Hrvatske. Program za Hrvate izvan RH Hrvatske radiotelevizije predstavljao je naš Anto Pranjkić. Pogledajte raspravu posredstvom Televizije Sveučilišta u Mostaru.

Urednički tim je skoro četiri godine radio na selekciji od oko 500 Šimićevih ljubavnih pjesama što novih što već objavljenih da bi na koncu izabrali skoro 180 koje su danas ugledale svjetlo dana ukoričene u novu zbirku HVALOSPJEV LJUBAVI u nakladi Hrvatskog književnog društva, a za koju je recenziju napisala Marija Matošić prof. „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda“ (A. B. Šimć- Opomena).

Održavanje higijene tijela, odjeće i prostora u kojem boravimo jedan je od glavnih preduvjeta za očuvanje zdravlja. Naša koža uspješno izvršava više zadaća istovremeno, obavljajući nekoliko ključnih funkcija za naše cjelokupno zdravlje, a njezina najvažnija zadaća jeste djelovati kao zaštitna barijera između našeg tijela i vanjskog svijeta.Blago kiseli zaštitni sloj kože ključan je za funkcioniranje njezine zaštitne barijere, a sapuni prirodnih hranjivih sastojaka pridonose uravnoteženju mikrobioma kože, te štite njezin hidrolipidni sloj.

U Posavini je najviša nadmorska visina Savski nasip, pa otkuda onda planinarsko društvo, kazat će neupućeni. Ali postoji zbog toga što postoji ljubav prema planinarenju. Stoga su utemeljenom Planinarskom društvu dali ime "Čičak" i osvajali tijekom 20 godina rada planinske vrhove čak u Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj.

Još jedna iz niza pjesama našeg suradnika Ilije "Iće" Kovačević. Ilijini stihovi su iz duše pisani o Bosanskoj Posavini, njenim krajolicima, marljivim ljudima i njihovoj ljubavi. Pjesme su pisane za duše onih koji vole i cijene Posavinu kao i žitelje koji u njoj žive.

Očuvati prirodnu baštinu jednoga područja najbolje se čini kroz proglašenje takvih zona zaštićenim područjem, piše Večernji list BiH. Prirodni fenomen bara u Posavini krije brojne endemske vrste uz rijeke Bosnu i Savu na sjeveru BiH. Na području Posavine dvije bare dio su bogate prirodne baštine ne samo Posavine nego i šire regije, a to su bare Starača i Odmut - Tišina. Prije rata pripadale su općini Bosanski Šamac, a sada Starača pripada federalnom dijelu općine Odžak, a Odmut - Tišina i općini Šamac i općini Domaljevac-Šamac.

Danas proslavljamo blagdan Sv. Petra i Pavla stoga svima vama koji se zovete Petar, Pero, Perica, Perija, Pavo, Pavao, Pavle kao i svim ostalim muškim i ženskim oblicima ovog imena, želimo sretan imendan.

 Skoro tri desetljeća Srijemci iz mjesta Beška okupljaju se diljem Hrvatske jer su raseljeni u pedesetak mjesta u RH i inozemstvu. Prošli vikend okupili su se po 30 put u Virovitici . U organizaciji Udruge protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata iz Zagreba i Kluba Beščana . Ovaj zavičajni klub ima svoje ogranke u mjestima gdje žive prognani Srijemci.

Danas je Sveti Ivan Krstitelj te svima onima koji nose to i slično ime čestitamo imenadan. Sveti Ivan, nazvan Krstitelj, rođen je nekoliko mjeseci prije svoga rođaka Isusa. Njegovo je rođenje okruženo dosta izvanrednim okolnostima, kako piše evanđelist Luka. Njegova je majka Elizabeta u godinama, nikad nije imala djece i smatrana je nerotkinjom. To je u očima Židova bilo prokletstvo. Ivanov otac Zaharija bio je svećenik. Prema Luki bio je snužden i više se nije nadao da bi morao postati otac.

KOSTRČ - Bake, majke, kćerke, kućanice, profesorice, studentice sve ih spaja ljubav prema svojem posavskom mjestu, Kostrč, pa su tako i nazvale svoje druženje „Za Kostrč moj“. Pozitivnom energijom malu sredinu čine velikom svojom kreativnošću, a ono malo slobodnog vremena koliko im preostaje nakon radnih, ispune radošću, veseljem, optimizmom, itekako potrebnim u ovom vrlo često sumornom vremenu sa puno negativnih vijesti i događaja.