TOLISA-Samozatajni vrijedni mladi ljudi koji svoj profesionalizam potvrđuju isključivo svojim radom i znanjem u svjetskim prijestolnicama nisu uvijek toliko poznati javnosti. Među njima je u tom biranom društvu i posavka, zapravo tolišanka, Đurđica Marošević iz Tolise, epidemiolog i mikrobiolog.
Unatoč mladosti Đurđica je uspjela dosegnuti sam znanstveni vrh svoje profesije, jer je u najvažnijim EU projektima epidemiologije i mikrobiologije. Prva je posavka i prva hrvatica u EUPHEM programu (European Public Health Microbiology Training - Europski Program za obuku mikrobiologa javnog zdravstva).Završila je prestižan Fakultet molekularne biologije u Zagreb, master u Francuskoj, bila 4 godine u Češkoj gdje privodi kraju doktorski rad, provela pola godine u Norveškoj i sada je u Minhenu u Zavodu za javno zdravlje i sigurnost hrane Bavarske.
Mikrobiologija izazov
I kako to obično biva kod uspješnih osoba koje su sve u životu postigli bez privilegija, Đurđica je skromna, uvijek nasmijana, zrači pozitivnom energijom i uvijek spremna za nove znanstvene izazove. Trenutno radi laboratorijske ali i informatičke analize genoma bakterija iz genusa Borrelia kao i rutinski posao nadgledanja zaraznih bolesti. -Tokom studija u Zagrebu sam prvo otišla u Francusku jer je naš fakultet surađivao sa Univerzitetom u Orleansu. Tamo sam provela pola godine i uradila master tezu. Tijekom boravka u Francuskoj već sam planirala sljedeći korak i prijavila se na praktikum u Češku (Veterinarski institut) koji je trebao trajati 4 mjeseca. Moj boravak se pretvorio u 4 godine jer tamo su mi ponudili da ostanem na doktoratu na temu „Molekularna epidemiologija MLSb rezistencije i mehanizmi koji utječu na njihovu pojavu i širenje“, kojeg privodim kraju, kaže nam Đurđica koja je stigla kući u Tolisu između letova po svjetskim metropolama.
Istražuje cijele mikrobiome
-Dok sam radila na doktoratu bavila sam se bioinformatičkim metodama mikrobioma, točnije 16S sekvenciranjem i analiziranjem. Istraživala sam kako se ponašaju, ne samo pojedine bakterije, već cijeli eko sustav bakterija (mikrobiom) u crijevima pilića i kako se mijenja izložen djelovanjem različitih antibiotika. Širenje antibiotskih rezistencija je globalni i interdisciplinarni problem koji se ne tiče samo pacijenata i lijelnika u bolnici ( na njih ima najveći utjecaj), nego bi se trebao ticati i svakog poljoprivrednika, farmera, proizvođača hrane, veterinara i inženjera koji se bavi otpadnim vodama, pojašnjava Đurđica.
Umiru zbog rezistentnih bakterija
Trenutne procjene u Europi kažu da godišnje zbog rezistentnih bakterija umre oko 25.000 ljudi, a projekcije Svjetske zdravstvene organizacije govore da bi 2050 taj broj na svjetskoj razini mogao narasti na 10 milijuna ljudi. -Budući da se u to vrijeme u mojoj instituciji u Češkoj nisu radile metagenomskestudije i bioinformatičke analize, napisala sam i prijavila projekt kojeg je financirala Norveška vlada. Cilj je bio analizirat ne samo koje bakterije se nalaze u crijevima pilića, nego i što one sve nose u svom genomu. Projekt je bio odobren i otišla sam na šest mjeseci u Norvešku kako bi primjenjivala nove metode i učila. Dok sam tamo bila, opet sam planirala korak unaprijed, pronašla sam program doškolovavanja za mikrobiologe u javnom zdravstvu (European Public Health Microbiology - EUPHEM) koji organizira Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) za znanstvenike u srednjoj fazi karijere. To znači da je natječaj namijenjen znanstvenicima koji imaju doktorate ili ga privode kraju ili minimalno 3 godine iskustva u relevantnom području (mikrobiologija/epidemiologija). Kandidati koji uspješno prođu selekciju dobiju posao u jednoj od vodećih europskih institucija za javno zdravstvo i tokom dvije godine prođu 10 tjedana intenzivnih seminara i workshopova, te se bave u svakodnevnom poslu projektima i temama koje su relevantne za tu javno zdravstvenu instituciju i državu. Od preko 100 prijavljenih, najprije je nas 15 pozvano na telefonski intervju, od kojih tek 10 prolazi u sljedeći krug intervjua u Štokholmu, a u posljednji krug je izabrano šest kandidata. Tokom trećeg kruga intervjua, u konačnici nas je bilo šest kandidata i sedam institucija, koji su se „borili“ se za četiri pozicije, pojašnjava Đurđica „filtar“ kroz koji je morala proći do pozicije na Zavodu za javno zdravstvo u Bavarskoj.
Prvi u svijetu
Jedan od projekata koje je Đurđica radila je analiza zdravstvenog statusa azilanata koji su došlu u Bavarsku 2015. To je ujedno i najveće istraživanje takve vrste, budući da rijetko koja država ima tako sistematski organiziranu evidenciju i ponudu zdravstvenih pregleda kao u Bavarskoj. Rad je publiciran nedavno u prestižnom časopisu Eurosurveillance.- Projekt koji mi je jako prirastao srcu je i cjelogenomsko sekvenciranje i usporedba genomskog diverziteta između više sojeva bakterije Borrelia recurrentis. To je nešto što nitko u svijetu nije radio, budući da su to bakterije koje se uglavnom pojavljuju u subsaharskoj Africi, pa je interes zapadnjačkog svijeta limitiran i povrh svega toga, jako teško se uzgajaju u laboratoriju pa je i pristupačnost materijala ograničena. Rad je također publiciran u PloS Neglected Tropical Diseases časopisu. To je samo dio projekata na kojima sam radila. Trenutno sam dovršila laboratorijski dio posla antibiotske rezistencije Corynebacterium spp., patogena koji izazivaju bolest difteriju i pišem članak na tu temu koji bi uskoro trebao biti publiciran, kao i rad na temu ko-infekcije HIVom i syphilisom u Bavarskoj.
Rad i zalaganje
-Sve što sam ostvarila je uz ogroman rad i zalaganje i bez ikakvih protekcija kakve se uglavnom u mojoj zemlji uzimaju kao najvažniji parametar pri odabiru, i zbog čega sam najviše krenula u svijet kako bi se dokazala isključivo svojim znanjem . Željela sam vidjeti mogu li ja sama to ostvariti, a ne zbog zasluge mojih roditelja, prijatelja ili već nekoga, zaključuje Đurđica Marošević.
Za Posavinu.org piše Nada Koturić