VUKOVAR/ODŽAK- U vrijeme kada su građene egipatske piramide, nastajali prvi gradovi Mezopotamije, u to vrijeme je preko Save u Slavoniji datirala Vučedolska kultura, a u Bosanskoj Posavini, kao pravi suvremenici jednoga doba, rastao je hrast lužnjak ili hrast abonosa, drvo koje je bilo izloženo vodi tisućama godina. Taj nevjerojatan fenomen nalaza debala Abonosa starih od tri, pet, čak do osam tisuća godina skrivenih u dubinama Save na oraško-domaljevačko-odžačkom prostoru i njenim okolnim jezerima od šljunka, samo mirna Posavina i njeni ležerni ljudi mogu tako jednostavno primati.
Zanimljiva priča još nije u cijelosti ispričana, a čekala je čak 8.000 godina da bi se polako otvarala javnosti. Ta posebnost posavskog kraja u svjetskim okvirima čini posavske lokalitet abonosa iznimno vrijednim. No polako se otvara priča o abonosu i u turističkom smjeru preko znanstvenih i kulturnih događaja.
Odžak i Vukovar
Priča o starom hrastu lužnjaku čuvalo je u svojim godovima tajnu povijesti posavskih krajeva tisućama godina. U Orašju je održan i znanstveni skup na kojem je progovoreno o abonosu kao prirodnom bogatstvu Posavine. Snimljen je film o tom prekrasnom drvetu zanimljivog radnog naslova „U Posavini ništa mlađe od tisuću godina“. Američki istraživači su upravo u Orašju uzimali uzorke tog starog drveta da bi pronalazili detalje koji uz ostalo govore o klimi i njenoj povijesti. Priča o abonosu grana se u raznim smjerovima pa i onom kulturnom.
Neki su se naime osmjelili, kao prof. Ivo Jelušić, da zanatskim umijećem gotovo filigranskog tipa radi starim tehnikama upravo u abonosu replike prapovijesnih posuda. Nakon izložbi u Županiji Posavskoj, Brčkom, na povijesnom Plehanu , izložba je preseljena i preko Save, najprije u Otok a onda je stigla i do Vukovara. Gradski muzej Vukovara smješten u prekrasnim prostorima dvorca Eltz progovorio je prapoviješću izložbom „ Novi život starog hrasta“. Izložbu je otvorio dogradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček. Želja je povezati kulturom Odžak sa Vukovarom, potpisana je povelja suradnje između ta dva grada.
O abonosu s ljubavlju
-Ove posude stvorene su da ih stavimo ispred sebe i ponosno rukom dodirnemo prošlost i osjetimo tu vibraciju posavske povijesti , poručili su na otvorenju izložbe u Vukovaru ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ružica Marić kao i sam autor izložbe prof. Jelušić koji je i emotivnim riječima oživio dio povijesti i naglasio da je udahnuo život starom hrastu abonosu. Izradio je prekrasne 33 zdjele, replike originala, koje na poseban način približavaju daleko vrijeme. -U svaku zdjelu koju radim po nekoliko dana ugrađeno je puno strpljenja, znanja i ljubavi, kazao je Jelušić. Istaknuo je da mu je glavna ideja bila progovoriti drvetom višestoljetnog abonosa o tom davnom vremenu i to replikama koje su čuvane u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Želim podsjetiti ljude na povijest koja govori o životu stanovnika sjeverne Bosne tisućama godina prije nove ere, točnije 3.000 godina prije Krista. Izradom replika želim otvoriti jednu posebnu priču brendiranja koja bi mogla ići i u turističkom smjeru izrade posebnih i jedinstvenih u svijetu drvenih posuda, replika iz davnog vremena, kaže Jelušić. Tijekom izložbe govorila je kustosica arheološke zbirke Gorana Kušić kao i stručnjak za abonos dr. znanosti dr. Tomislav Dubravac iz Hrvatskog šumarskog instituta koji je istaknuo. -Moja je želja da se ta priča nastavi kako bi zaštitili veliko prirodno bogatstvo Posavine te da se od abonosa napraviti brend Posavskoga kraja.
Nedostaje brendiranje
U Bosanskoj Posavini fratri su neumorno godinama čuvali povijesno naslijeđe da bi pod krovom franjevačkog samostana i crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tolisi iznikao muzej simboličnog imena "Vrata Bosne". Upravo je u tom muzeju zorno prikazana bogata prošlost posavskoga kraja, a abonosu je posvećena posebna pozornost. To je zapravo „živi“ muzej abonosa, budući su police knjižnice izrađene u abonosu, pa čak i jedna rezidencijalna soba. Ipak , priča o posavskom abonosu još nije dovoljno prezentirana, bolje rečeno brendirana. -Valja se potruditi da ove vrijedne zdjele od abonosa postanu simbolom našega kraja pa i BiH, a na tome treba kao brendu još puno uraditi, poručio je ator izložbe prof. Jelušić sa čime se slaže i načelnik općine Jakov Ivanković dajući potporu tome turističkom projektu.
Za Posavinu.org piše Nada Koturić