Uhićenja desetorice časnika HVO-a u Orašju, osumnjičenih za navodne ratne zločine, predstavljaju udar na Bosnu i Hercegovinu, hrvatsko-bošnjačke odnose i NATO savez. Znakovito je kako su ova masovna uhićenja upriličena upravo u Bosanskoj Posavini na području gdje su se za vrijeme rata u postrojbama HVO zajednički protiv agresije (inspirirane s onu stranu Drine) borili Hrvati i Bošnjaci ali je Tužiteljstvo BiH podignulo optužnicu protiv desetorice Hrvata.
Piše: Pejo Gašparević
U pravu su oni koji tumače kako se ovakvim selektivnim pristupom demonstrira pozadinska upletenost politike, jer se optužnica temelji na popisu vlasti Republike Srpske a na kojem je bilo i 11 osumnjičenih pripadnika HVO u Posavini bošnjačke nacionalnosti.
Udovoljvanjem zahtjevu vlasti Republike Srpske za pokretanjem ove optužnice, ali odabirom samo osumnjičenih posavskih Hrvata, zadaje se udarac odnosima Hrvata i Bošnjaka. Pošto su zajedničkim ratnim sudjelovanjem u postrojbama HVO u Posavini Hrvati i Bošnjaci spašavali ideju Bosne i Hercegovine kao višenacionalne države, sada se ovim selektivnim optužbama i uhićenjima kompromitira i ta ideja.
Ima li se u vidu kako su odnosi između institucija u Sarajevu, koje pretendiraju biti državne za cijelu BiH, i tijela vlasti Republike Srpske godinama iznimno napeti i međusobno suprotstavljajući, postaje indikativno da Tužiteljstvo BiH kao državna sudska instanca sada odjednom postaje kooperativno s entitetskim vlastima RS-a i prihvaća njihov zahtjev za podizanjem optužnice protiv pripadnika oraškog HVO-a.
U okolnostima u kojima se sarajevske državne ustanove BiH i banjalučke entitetske vlasti RS-a gotovo ni u čemu ne slažu, odjednom se postiže suglasje na relaciji Sarajevo - Banja Luka u kojem su meta posavski Hrvati.
Nije li to opipljivi učinak na Balkanu nedavne pomirbe Turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon što su odnosi tih dviju zemalja bili srozani do granice prijetećeg međusobnog sukoba zbog ljutnje Rusa što su im Turci u metežu rata u Siriji prošle godine srušili vojni zrakoplov?
Jesu li banjalučki i sarajevski kreatori tužbe i uhićenja desetorice Posavskih Hrvata inspirirani razvojem savezništva Turske i Rusije? Svjedočimo li procesu pretvaranja Sarajeva i Banjaluke u (geo)političke repulike Ankare i Moskve?
Svaka međudržavna i međunacionalna pomirba bilo gdje u svijetu, pa tako i između Turske i Rusije, donosi olakšanje miroljubivim snagama, ali sarajevsko-banjalučko možebitno oponašanje Ankare i Moskve demonstrirano selektivnom optužnicom i uhićenjem Hrvata u Posavini nema tu dimenziju nego rađa nove napetosti.
Reflektiranje tursko-ruskih odnosa na prilike na Balkanu, dakle i u BiH, moglo bi kompromitirati perspektive Bosne i Hercegovine za njeno uključivanje u Europsku uniju i NATO.
Turska iz svojih a Rusija iz svojih (geo)političkih razloga i ambicija zatežu odnose sa Zapadom. Zbog ne ulaska u članstvo Eurospke unije Turska razvija nesklonost prema Zapadu šireći istodobno svoj utjecaj na Balkanu, a ponajviše u BiH, dok Rusija ulazi u sve zaoštrenije napetosti u odnosima s NATO savezom i sve otvorenije pokušava oživjeti "sovjetizam" to jest ruskosovjetsku interesnu sferu na Balkanu.
Takva antizapadnjačka strepljenja oblikovana u Turskoji i Rusiji puštaju sve dublje korijenje i u BiH pa su se sljedbenici tih orijentacija, čini se, združili u zajedničkoj akciji udara na Posavinu i uhićenjem desetorice pripadnika HVO.
Posavina nije slučajno odabrana kao poprište ovog antizapadnjačkog uhitbenog trilera. Svojim geopolitičkim položajem Posavina predstavlja vrata Bosne i Hercegovine za njen ulazak u euroatlantske, dakle Zapadne integracije i kao takva pretvorena je ovim uhićenjima u metu antizapadnjačkih policijsko-sudskih ali i pozadinskih političkih izvođača radova usmjerenih protiv približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i NATO-savezu.
Takva stajališta uporište pronalaze i u činjenici kako je uhićenje u Orašju upriličeno istodobno s početkom prve u povijesti NATO-ove vježbe u Crnoj Gori u kojoj su na nedavnim izborima pobijedile prozapadnjačke snage koje žele ubrzati stjecanje članstva te zemlje u NATO savezu.
Propao je plan proruskih snaga da Crnu Goru odvrate od euroatlanskih integracija i preusmjere ih u Rusko geopolitičko jato. Ako se nije uspjelo napraviti metež u Crnoj Gori, onda, kako kažu izvori, treba aktivirati druge punktove na jugoistoku Europe i stvarati žarišta koja bi pogodovala onima koji ne žele pristupanje BiH i Srbije u euroatlanske strukture.
Posavina je jedan od tih punktova jer je naslonjena na Hrvatsku koja je članica NATO-a te se udarom na Orašje ujedno prkosi i NATO-u. Nedavno je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Michael Turner upozorio na pretenzije Rusije rekavši: "Postoji realna i ozbiljna prijetnja iz Rusije, pozivamo saveznike da budu spremni odgovoriti na moguće prijetnje Rusije nekoj od država članica Saveza."
Pejo Gašparević
4. 11. 2016