07
Tue, Apr

Pejo Gašparević
Typography

Europska unija (EU) se angažirala na sprječavanju novih izbornih inženjeringa kojima bi se Hrvatima u BiH nametali oni političari i one stranke koji nemaju većinsku glasačku potporu hrvatskog naroda. Takav zaključak izranja nakon sastanka posebnog predstavnika EU za Bosnu i Hercegovinu Lars-Gunnar Wigemarka s predsjednikom Sabora Republike Hrvatske  Božom Petrovom.

plenkovic vigemark 900

Piše: Pejo Gašparević

Tom je prigodom, kako je službeno priopćeno, Wigemark rekao sljedeće: "Izmjena izbornog zakona najvažniji je budući politički proces u BiH." I u razgovoru s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem, Wigemark je istaknuo kako je izmjena izbornog zakona te nastavak gospodarski i socijalnih reformi  "osobito važna za politčku budućnost BiH."

Wigemarkovo uzdizanje izmjena izbornog zakona na tron kao najvažnijeg "budućeg političkog procesa u BiH," snažna je politička poruka  čija bi realizacija mogla izmjeniti nepravedan politički krajolik u kojem se Hrvatima osam godina podmetalo Željka Komšića u Predsjedništvu BiH a po istom modelu u platformašku vlasti su ubacivane one stranke s hrvatskim predznakom i njihovi nedorasli politički predstavnici za koje hrvatski narod većinom nije glasovao.

Treba primjetiti kako je Wigemarkovo zauzimanje za izmjenu izbornog zakona kao "najvažnijeg budućeg političkog procesa u BiH"  obznanjeno 20. veljače, dakle  samo dan nakon što su u nedjelju, 19. veljače Gospodnje 2017. godine, održani ponovljeni lokalni izbori u Stocu na kojima je, čini se, prakticiran pokušaj bošnjačkog  političkog nametanja Hrvatima još jednog Komšića, ovaj puta  Mate.

Koalicija bošnjačkih stranaka okupljena u Inicijativi za Stolac najavljivala je bojkot svojeg sudjelovanja na ponovljenim izborima, ali je na sam dan održavanja tih izbora, izvela kopernikanski- obrat odustavši od bojkota pozivom svojim biračima da glasuju za Matu Komšića kao kandidata  Socijaldemokratske fronte za stolačkog gradonačelnika.

Informacije govore kako se radi o temeljito pripremanoj taktici Inicijative za Stolac kreiranoj u dosluhu sa bošnjačkim političkim vodstvima u Sarajevu. Prema tim tumačenjima,  pričom bošnjačke koailicije  o bojkotu ponovljenih izbora u Stocu nastojalo se uspavati hrvatsko biračko tijelo u tom gradu kako bi ga se pasiviziralo da u što manjem postotku izađe na izbore, a onda pozivom Bošnjacima na dan izbora da odustanu od bojkota i masovnijim izlaskom na birališta uhvate na "glasačkom spavanju" Hrvate i instaliraju  Matu Komšića za gradonačelnika.

No, ishod izbora u konačnici je izložio javnosti demaskiranu karikaturalnost takvog plana  u činjenici da je Socijaldemokratska fronta Mate Komšića prikupila, kako je izvješćeno, samo četiri glasa u utrci za Općinsko vijeće a on kao projekt bošnjačke koalicije u utrci za gradonačelnika osvojio je čak više do 2.900 glasova ili 40 posto, što mu ipak nije bilo dostatno jer je kandidat HDZ-a Stjepan  Bošković izborio pobjedu za gradonačelnika osvojivši 60 posto glasova.

Čini se kako su strukture Europske unije na ponovljenim stolačkim izborim prepoznale i pokušaj ponavljanja scenarija nametanja Hrvatima onih dužnosnika za koje oni ne daju svoju glasačku potporu. Munjevito zauzimanje posebnog predstavnika EU za BiH Wigemarka za izmjenu izbornog zakona zapravo odražava novi trend Europske unije u kojem EU nije samo registrator događanja u BiH nego i pokretač promjena.

Čini se kako u ovom Wigemarkovu poticanju novog izbornog zakona u BiH treba tražiti i prve opipljive učinke najnovije Rezolucije Europskog parlamenta o napretku u BiH koja je usvojena prošlog tjedna a u kojoj se promoviraju načela federalizma i ističe važnost da konstitutivni narodi izaberu "svoje zakonite političke predstavnike."

Pokušaj da se u Stolcu Hrvatima nametne još jedan Komšić je paradoksalan i zbog činjenice da je taj igrokaz uslijediio samo nekoliko dana nakon što se  predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa i bivši Reisu-l-ulema Mustafa Cerić opravdano pobunio protiv nagovještaja kako bi  srpska politika mogla posegnuti za odabirom sebi podobnih Bošnjaka.

Cerićevoj rekaciji povod je bila izjava ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića u vezi najava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića kako će pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) biti pokrenut postupak revizije presude iz 2007. po tužbi kojom je BiH teretila bivšu SR Jugoslaviju odnosno današnju Srbiju za agresiju i genocid.

Mektić je rekao sljedeće: "Poštujem SDA, ali Bakir Izetebegović ne može biti nama partner za BiH. Zato mislim da moramo tražiti partnera na nekom drugo mjestu jer BiH moramo praviti po mjeri svih građana, na način da bude država u kojoj ćemo se međusobno uvažavati."


Ova je Mektićeva izjava razljutila Cerića koji je uzvratio riječima: "Mektić misli da srpska politika mora tražiti partnera 'na nekom drugom mjestu.' Jasno je da je srpska politika u potrazi za podobnim Bošnjacima." Pri tomu Cerić dodaje kako su ta vremena (podobnih) "zauvijek prošla."

Posve je ispravno Cerićevo protivljenje srpskim pokušajima da za svoje potrebe  selektiraju "podobne Bošnajke." No, taj bi princip jednako trebao vrijediti i za kreatore Bonjačke politike koji su u Željku Komšiću osam godina eksploatirali sebi "podobnog Hrvata" a isti takav model "podbnih Hrvata" prakticirali su i u platformaškoj vlasti. No, Cerić je tada šutio.

Ne ponovilo se!

Wigemarkov poticaj izmjenama izbornog zakona u BiH ima i preventivnu dimenziju jer sljedeće (2018.) godine su parlamentarni i izbori za članove Predsjedništva BiH. Projektanti novog izbornog zakona u BiH, po svoj prilici, žele izbjeći repriziranje izbornih muljaža u 2018. godini koje bi producirale nove nestabilnosti u jugoistočnom dijelu europskog kontinenta.

Za GIP piše Pejo Gašparević
21. veljače 2017