Načela federalizacije su alat za uspostavu pravednijeg institucionalnog ustroja Bosne i Hercegovine. Europski parlament usvajanjem rezolucije o napretku za 2016., kojom se zagovaraju načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda, vratio je nadu u oporavak ideje Bosne i Hercegovine koja je bila ozbiljno potkopana nametanjem platformaške vlasti i Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ali bez većinske glasačke potpore tog naroda.
Piše: Pejo Gašparević
Napori bošnjačkih političkih čelnika koji su svim silama htjeli osujetiti usvajanje rezoluciju Europskog parlamenta kojom se traži konzumiranje načela federalizma, govori o dubinskim unitarističkim težnjama kojima je zahavćena bošnjaka politička elita. Ambicije bošnjačke političke klase za očuvanjem cjelovitosti Bosne i Hercegovine su legitiman politički cilj ali je žaljenja vrijedno što se u tim ambicijama zatvaraju vrata svakomu tko nije na unitarističkoj liniji.
Očuvanje Bosne i Hercegovine ne ide u istu rečenicu sa težnjom za dominacijom jednog naroda i gaženjem izbornih prava primjerice hrvatskog naroda. Takvo političko prakticiranje u BiH dobilo je konkretan kontra odgovor u ovoj rezoluciji Europskog parlamenta gdje se posve jasno poziva sve političke vođe u BiH da rade na uvođenju, kako je navedeno, "nužnih promjena, uključujući i reformu izbornog prava, uzimajući pritom načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizma i legitimnog zastupanja."
Znakovito je kako se u dijelu ove rezolucije gdje se poziva "sve političke vođe" na uvođenje reforme izbornog prava, načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja, ne spominje da se te promjene odnose samo u Federaciji BiH. Čini se, kako u tom dijelu rezolucije načela federalizacije ciljaju na cijelu Bosnu i Hercegovinu što proizilazi i iz formulacije da se pozivaju "sve političke vođe," dakle ne samo političke vođe iz Federacije BiH.
U jednom dijelu teksta, preciznije u točki 17., rezolucija je ipak usredotočena na Federaciju BiH te se navodi: "Naglašava se važnost nedavne odluke Ustavnog suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH." Primjetno je kako ovom usmjerenošću na Federaciju BiH rezolucija Europskog parlamenta naglašava važnost da konstitutivni narodi izaberu "svoje zakonite političke predstavnike." Slobodnije govoreći, to znači kako se u ovom slučaju konstitutivnim narodima udahnjuje kapacitet izbornih jedinica koje će birati "svoje zakonite predstavnike."
U konačnici to vodi ka instaliranju konsocijacijske podjele vlasti između konstitutivnih naroda na pravičnoj osnovi tako da će oni glasačkim listićima izabrati "svoje zakonite političke predstavnike."
Zapravo, ovom rezolucijom Europskog parlamenta obavljen je, metaforički rečeno, pokop "pripadnika" konstitutivnih naroda koje se kroz platformašku vlast i Komšićevim ubacivanjem u Predsjedništvo BiH poturalo Hrvatima u BiH mimo njihove većinske glasačke volje.
Ovom rezolucijom obavlja se "posljednji ispraćaj" također i onih koji su oslanjajući se na desetogodišnje predsjednikovanje Hrvatskom Stipe Mesića instrumentalizirali njegovu prekomjernu privrženost političkim strukturama "temeljnog naroda," što je je s druge strane bacalo Hrvate u BiH u poziciju nacionalne manjine bez institucionalne zaštite.
Rezolucija Europskog parlamenta nije nužno obvezujuća, ali ipak treba naglasiti kako je to međunarodni dokument čiji učinci stvaraju novo političko ozračje u BiH. Rezolucijom se trasira smjer u kojem se trebaju kretati političke elite u BiH žele li ubrzati njene euroatlanske integracije. Jasno je da u tim elitama postoje i oni koji ne vide Bosu i Hercegovinu u NATO-savezu nego bi ju radije vezali za geopolitička stremljenja Rusije na Balkanu.
Također je jasno kako u tim elitama postoje i oni koji zbog napetosti između Turske i Europske unije priželjkuju čvršće uvezivanje Bosne i Harcegovine s pretendentima oživljavanja Otomanskog imperija na Balkanu.
No jednako tako sada postaje jasno kako i kreatori politike Europske unije, među kojima je i Europski parlament koji je i usvojio ovu rezoluciju, uočavaju da se upravo u BiH i na Balkanu brani teritorijalna cjelovitost Europe. Stoga ova rezolucija Europskog parlamenta, kojom se poziva na prakticiranje načela federalizma u BiH, pozadinski odašilje i snažnu geostratešku poruku kojom se Europska unija opire pretvaranju jugoistoka Europe u geopolitički plijen izvan erupskih igrača - Rusije ili Turske.
Cijeli svijet je zahvaćen promjenama, nemoguće je da BiH bude lišena tih tendencija.
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
16. veljače 2017.