Konflikt između Turske i Grčke na Sredozemlju i napetosti u Bjelorusiji nove su neuralgične točke na rubovima europskog kontinenta. To su bile i teme video sjednice ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije u petak. Sudionik te video konferencije je i hrvatski ministar vanjskih poslova koji Gordan Grlić Radman koji je u Baškoj Vodi, odakle je putem videa (online) razgovarao s kolegama ministrima iz Europske unije, novinarima približio tu konferenciju koja je zatvorena za medije.
"Očekujem razgovore o tome kako pomoći u smirivanju aktualne situacije u Sredozemlju koja ima i šire regionalne implikacije. Turska je NATO-saveznica, partner Europske unije te država kandidatkinja za članstvo u EU - to ne treba smetnuti s uma. No smatramo da je važan upravo zbog toga dijalog i angažman s Turskom o svim ovim pitanjima kako bismo osigurali njezin konstruktivan pristup i pronalazak kvalitetnog rješenja .Za nas je i dalje važno osigurati poštivanje dogovora o migracijama iz 2016.," kazao je Grlić Radman.
Hrvatska stručnjakinja za geopolitku Jadranka Polović rekla mi je kako su sporenja između Turske i Grčke na Sredozemlju vrlo ozbiljna stvar.
"Nedavno je izbio ozbiljan incident dviju članica NATO-a Grčke i Turske koji se umalo pretvorio u oružani sukob koji je intervencijom njemačke kancelarka Angele Merkel zasad spriječen ali napetosti ostaju," kazala je Polović. Dodala je kako posebice treba naglasiti ulogu Turske koja svoju ambicioznu vanjsku politiku ponekad kreira i, kako se izrazila, "vrlo agresivno."
Fotografija ilustrira korona pozdrav između ministra Grlić Radman i Peje Gašpareviću Baškoj Vodi
"Turska nema plina ispred svojih obala i energetski je gladna, te stoga provodi bušenja od Egejskog mora, okolo obala Cipra, do Crnog mora i ispred područja Libije, što pokazuje da ona želi zagospodariti područjem Mediterana," kazala je Polović.
Ona je istaknula kako bi zbog ovih nalazišta nafte i plina moglo doći do povećanja napetosti između geopolitičkih igrača na Mediteranu te da je posebice ambiciozna Turska, koja, kako je kazala, želi zagospodariti Mediteranom.
Drugo potencijalno žarište je Bjelorusija u kojoj su vlasti nakon nedavnih predsjedničkih izbora na prosvjednike udarile pendrecima.
"Duboko smo zabrinuti eskalacijom nasilja nakon predsjedničkih izbora koji su se održali 9. kolovoza. Nama je neprihvatljiva upotreba sile prema mirnim prosvjednicima kao i arbitrarna pritvaranja. Gledali smo scene, na mirne prosvjednike se ne može ići pendrekom," kazao je Gordan Grlić Radman u Baškoj Vodi, uoči video-konferencije ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
On je najavio i mogućnost da Europska unija uvede "i mjera protiv onih koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda" u Bjelorusiji.
Reuters je ranije javio da se najmanje devet europskih država zalaže za nove sankcije Bjelorusiji zbog spornih izbora i zbog nasilnog gušenja prosvjeda.
Poljska, Češka, Estonija, Latvija, Litva i Danska pozvale su u pismu na "restriktivne mjere" protiv odgovornih za službene rezultate izbora na kojima je predsjednik Aleksandar Lukašenko dobio 80 posto glasova, kao i protiv onih koji su odgovorni za premlaćivanje prosvjednika.
Za Posavinu.org piše Pejo Gašparević
15. kolovoza 2020.