Hoće li nova vlast lijevoga centra u Republici Hrvatskoj donijeti dašak osvježenja i u zagušljive političke prilike u BiH? Takvom pitanju otvorila su se vrata nakon što je na minulim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj Kukuriku koalicijia pod vodstvom SDP-a  uvjerljivo pobjedila  i potisnula HDZ u oporbu.

Nedavno uhićenje Josipa Boljkovca, kojeg se tereti  za likvidaciju  civila, stvara razloge da se na temelju dokumentiranih ubojstava baci svjetlo na partizansko-komunističke zločine.

Zašto se razvija navika tretiranja Bosne i Hercegovine kao bošnjačke i srpske zemlje i pri tomu upadljivo zaobilazi Hrvate?  Postoji mnoštvo primjera koji daju povoda za postavljanje takvog pitanja i traženje odgovora na njega. No, ovom prilikom dovoljnim se čini osvrnuti na najsvježije takve  slučajeve.

Balkan je bačen u novi ciklus političke zbrke u kojem Hrvati u BiH imaju priliku nepopustljivo ustrajavati na institucionalnoj ravnopravnosti. Takva ocjena svoje utemeljenje pronalazi u istupima međunarodnih moćnika iz kojih se iščitava poruka kako se teritorijalna kombinatorika na Balkanu ne mora smatrati završenom pričom, te da se Hrvatima u BiH  daje prilika iščupati iz kandži obespravljenosti.

Zbornik dokumenata "Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, Dalmacija“, u kojoj je prvi put objavljeno 318 pretežito Ozninih dokumenata,  dao je  novi doprinos u raskrinkavanju partizansko-komunističkih zločina.  

Zašto se nedavna odluka Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Republike Hrvatske, kojom se Kukuriku koaliciji zabranjuje sudjelovanje  pod tim  nazivom na parlamentarnim izborima u prosincu ove godinje, ima smatrati zanimljivom za prilike u BiH?